-
  • POBEDA_Cover_front_SER_01.jpgDatum početka 13.06.2017.Izveštaji

    Zaštita životne sredine i ekonomski razvoj na Kosovu

    Zaštita životne sredine je jedna od najvažnijih tekovina savremenog društva, usko povezana sa društveno-ekonomskim razvojem, kvalitetom života, ali i sa prosperitetom budućih generacija. Porast broja stanovništva i rast industrije doveo je do ugroženosti prirode koja nas okružuje pa samim tim potreba za zaštitom životne okoline je postala fenomen na koji se traži globalni odgovor. Otuda se javne politike u oblasti zaštite životne sredine usložnjavaju, a broj institucija koji sprovode ili prate sprovođenje propisa iz ove oblasti umnožavaju do mere da njihov rad zahteva značajne resurse koji često prevazilaze budžetske okvire, naročito u zemljama u razvoju. Zaštita životne sredine takođe utiče na privredu, pre svega u domenu primene složene regulative što svakako predstavlja opterećenje u poslovanju za mala i srednja preduzeća, a naročito za novo-formirana preduzeća. Sa druge strane, sprovođenje javnih politika u oblasti zaštite životne sredine takođe otvara mogućnost ekonomske valorizacije u smislu razvoja privatnog sektora i otvaranje novih radnih mesta. Polazeći od činjenice da među privrednicima, lokalnim samoupravama i uopšte među građanima postoji veliko nerazumevanje regulative iz oblasti zaštite životne sredine, naročito na severu Kosova gde je i inače izraženo slabo poznavanje kosovskog zakonodavstva, Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) je pokrenuo projekat “Dijalog o javnim politikama i razvojne aktivnosti za bolju zaštitu životne sredine” kako bi podstakao diskusiju i podigao značaj ove teme u društvu.

    Detaljnije
  • 2017_Characteristics_of_Roma_Entrepreneurship_in_Serbia_1_page_001.jpgDatum početka 20.02.2017.Analize

    Karakteristike romskog preduzetništva u Srbiji

    Karakteristike romskog preduzetništva u Srbiji je akademski rad nastao na rezultatima istoimenog istraživanja koje je sprovedeno tokom 2016. godine. Cilj rada je da ukaže na značaj Cilj rada je da ukaže na značaj razvoja romskog preduzetništva za rešavanje ekonomskih i socijalnih problema ove etničke grupe. Anketiranjem 45 registrovanih romskih preduzetnika na teritoriji Republike Srbije utvrđeno je da se najveći broj njih bavi pružanjem usluga, poljoprivredom, prerađivačkom industrijom i reciklažom otpada. Romi su najčešće vlasnici mikro preduzeća koja su obično porodične firme. Romski preduzetnici posluju primarno na lokalnom tržištu na kome ostvaruju prihod višestruko manji od prihoda koji ostvaruju druge preduzetničke firme. Posmatrano prema polu, romski preduzetnici su najčešće muškarci. U proseku, romski preduzetnici su nedovoljno obrazovani i obučeni za vođenje posla jer, prema popisu stanovništva, svaki treći pripadnik romske zajednice ima osnovno obrazovanje, a svega 11,5% ima srednji nivo obrazovanja. Jedan od najznačajnijih problema sa kojim se sreću Romi u poslovanju je obezbeđenje finansijskih sredstava. Drugi značajan problem sa kojim se sreću Romi preduzetnici su visoki porezi i doprinosi na rad, a među ostalim problemima ističu se nedovoljno poznavanje zakona i procedura, siva ekonomija, nestabilne cene poljoprivrednih proizvoda, slaba platežna moć kupaca, predrasude kupaca, itd. U cilju razvoja romskog preduzetništva potrebno je obezbediti veću finansijsku podršku postojećim i potencijalnim romskim preduzetnicima iz javnih i donatorskih sredstava, ispitati mogućnost uvođenja novih načina finansiranja preduzetničke aktivnosti Roma, obezbediti različite oblike nefinansijske podrške romskim preduzetnicima, podsticati njihovo udruživanje i promovisati preduzetništvo među Romima. Rad je objavljen u časopisu “Ekonomika preduzeća”, broj 7-8/2016 pp. 414-424.

    Detaljnije
  • Romsko_preduzetnistvo_Cover.jpgDatum početka 30.01.2017.Istraživanja

    Romsko preduzetništvo: izazovi i perspektive

    Romi su najbrojnija i najugroženija etnička grupa u Republici Srbiji. Prema popisu stanovništva u Srbiji živi oko 150,000 Roma, a njihov broj se procenjuje na oko 600,000. Romi u Srbiji se suočavaju sa mnogostrukim problemima među kojima se ističe i otežan pristup tržištu rada. Prema podacima popisa iz 2011. godine, svega 28% romskog stanovništva spada u grupu ekonomski aktivnih, od čega je 41% njih zaposleno, a od toga 16% ima sopstveni posao. Od juna do decembra 2016. godine, Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) i Yurom centar su sproveli istraživanje „Romsko preduzetništvo: izazovi i perspektive“ sa ciljem da omoguće uvid u karakteristike romskih preduzetnika, specifičnosti koje opterećuju poslovanje preduzetnika iz romske zajednice i ponude rešenja praktične politike koja bi težila ka savladavanju identifikovanih problema. Istraživanje je realizovano uz podršku Fondacije Institut za otvoreno društvo iz Budimpešte.

    Detaljnije
  • Sume_na_Kosovu_bogatstvo_koje_nestaje.jpgDatum početka 13.12.2016.Policy papers

    Šume na Kosovu - bogatstvo koje nestaje

    Šume predstavljaju jedan od najznačajnijih ekonomskih resursa na Kosovu a njihova zaštita je jako bitna za održivi opstanak ruralnih sredina. Sa druge strane, ilegalna seča šuma predstavlja sistemski problem jer je samo 7% šuma posečeno u skladu sa zakonom. U okviru projekta “Dijalog o javnim politikama i razvojne aktvnosti za bolju zaštitu životne sredine” koji realizuje InTER u okviru finansijske podrške Kancelarije Evropske unije na Kosovu objavljujemo kratku analizu problema zaštite šuma na Kosovu sa preporukama za unapređenje javnih politika u ovoj oblasti.

    Detaljnije

Resurs centar

Aktuelni konkursi